Kako je rat u Ukrajini utjecao na rad najvećih društvenih mreža

Dok na ratnom terenu padaju rakete, a ruski tenkovi pustoše po ukrajinskim gradovima, možda se čini manje važim raspravljati o ulozi društvenih medija u novom ratu u Europi, nego o vojnim operacijama i civilnim žrtvama.

No kako upozorava novinarka web stranice ScienceNews, Erika Engelhaupt, lekcija koju iz ovog rata možemo naučiti je ta da velike tehnološke kompanije, koje drže najveće svjetske društvene mreže, danas imaju jednaku, ako ne i veću, moć kao i najveće vlade svijeta.

Dok se Ukrajina brani od agresije, Vladimir Putin je tijekom invazije odlučio blokirati pristup ruskim korisnicima Facebooka, Instagrama i Twittera kako bi suzbio drugačije informacije od onih službenih, režimskih. Tako je pokazao i koliko se boji utjecaja društvenih medija na kreiranje mišljenja javnosti.

Društvene mreže kao ratni poligon

No to nije sve. Društveni mediji u stvari mijenjaju način na koji se danas vode ratovi, ističe za ScienceNews Thomas Zeitzoff, američki ekspert u području političkog nasilja.

Društvene platforme postale su po njemu važno mjesto za regrutiranje boraca, organiziranje akcija i otpora, ali i mjesto na kojem se širi informacijski rat, ratna propaganda, promiče fake news.

U tom smislu zanimljivo je uočiti nekoliko trendova kada je u pitanju rat na društvenim mrežama:

• Militarizacija društvenih mreža
• Brisanje razlike između slobode govora i cenzure, dopuštanje čak i govora mržnje
• Uspon nove vrste „influencera“ poput Volodimira Zelenskog na social media kanalima

Militarizacija društvenih mreža

Čim je krenula ruska invazija na Ukrajinu, izvještava The New York Times, tvrtka Meta koja stoji iza popularnog Facebooka, oformila je specijalni operativni tim sastavljen od izvornih ruskih i ukrajinskih govornika kako bi u realnom vremenu mogli reagirati na tijek ruske agresije u Ukrajini.

Kako bi pomogla napaćenim ukrajinskim civilima, Meta je modificirala određene usluge i opcije na Facebooku koje su trebale pomoći izmještenim civilima da potraže pomoć u prihvatnim centrima za izbjeglice ili su ih posebnim upozorenjima na objavama upozoravali o sumnjivosti izvora informiranja (najčešće o proruskoj ratnoj propagandi).

(Izvor: engadget.com)

Uslijedilo je i prvo cenzuriranje na Facebooku, tj. zabrana pristupa režimskim ruskim web stranicama kao što su Russia Today i Sputnik. Rusija je odmah uzvratila potpunom zabranom Facebooka, a kasnije i Instagrama i Twittera na svojem području. A ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u jednom je svojem tvitu ovako sažeo značaj i ulogu društvenih medija u ratu:

„Rat nije samo vojno opiranje na ukrajinskoj zemlji. To je i žestoka bitka u informacijskom prostoru.“

Da je riječ o doista bespoštednoj bitci svim sredstvima i militarizaciji društvenih platformi svjedoči i gaf kojeg je učinio Facebook nedugo nakon toga.

Tvrtka je, kako ističe The New York Times, dopustila organizaciji pod nazivom Ukrajinska legija puštanje Facebook oglasa u kojima se pozivaju strani plaćenici da se pridruže ukrajinskoj vojsci, a to predstavlja kršenje međunarodnog prava. Kada su odgovorni u Meti shvatili koji su gaf počinili, odmah su povukli kampanju koja je već dosegnula tisuće korisnika Facebooka u Irskoj, Njemačkoj, Sjedinjenim Američkim Državama i drugdje. Meta se pomalo nespretno opravdavala činjenicom da ih je organizacija zavarala krivim predstavljanjem.

A gdje je zavaravanje... tu su i fake news, odnosno lažne vijesti. Potvrđuje to i istraživanje švicarske fact-checking agencije NewsGuard koja je proanalizirala istinitosti videa na TikToku serviranih korisnicima u odjeljku „For You“. U top 20 videa koji se prikazuju kao preporuka fanovima za daljnje gledanje na ovoj platformi, zamijećen je veliki broj fake news objava. Među njima se istaknula i jedna s 3 milijuna pregleda koja je prikazivala kretanje ukrajinskih vojnih snaga kroz Mariupolj sugerirajući da su Ukrajinci napali ovaj grad. No ispostavilo se da je snimka pohoda stara, da datira iz konflikta iz 2014. godine, ali je odlično poslužila Rusima u informacijskom ratu protiv Ukrajine na društvenim mrežama.

Pomiču se granice slobode govora, cenzure, govora mržnje

Kaos ratnih zbivanja nije samo zahvatio Ukrajinski teritorij nego i politiku koja se vodi u sjedištima velikih društvenih mreža. Prema internim dokumentima koji su došli u posjed The New York Timesa, u kompaniji Meta zavladalo je svojevrsna zbunjenost i stalna korekcija pravila kako su napredovali događaji na terenu.

Facebook je, naime, još do nedavno bio izrazito „politički korektan“ medij, što je poznato svakom community manageru na ovoj mreži. Bio je jako osjetljiv na govor mržnje te objave koje su poticale na nasilje ili ratno huškanje kao i verbalne izljeve protiv manjinskih skupina u društvu. No samo dva dana nakon invazije na Ukrajinu, Meta je informirala svoje content moderatore da ne stopiraju postove koji osuđuju rusku agresiju.Kap previše u Putinovim očima bio je novi Metin policy koji je dopuštao podršku ukrajinskoj borbi protiv agresije, što je ogorčilo ruskog autokrata da Metu proglasi ekstremističkom.

U čak 12 zemalja Istočne Europe Meta je suspendirala svoju politiku protiv govora mržnje i dopustila postove koji pozivaju na osudu Rusa i slično.

I dok na Zapadu u sjeni rata traje nevidljiva negacija kulturnih vrijednosti zapadne civilizacije kao što su politička tolerancija i korektnost, suzbijanje govora mržnje, sloboda izražavanja, na ruskoj strani dominantna su načela ratovanja na društvenim mrežama – državna cenzura i represija slobodnih medija.

Kako bi suzbio moć društvenih medija i mogućnost pojavljivanja alternativnih istina o ratnim zbivanjima, Putin je najprije zabranio rad najvećih social media platformi, a onda i donio zakon po kojem se na dugogodišnji zatvor može poslati svakoga onog tko javno izrazi mišljenje o ratu drugačije od službenog iz Kremlja. Medijima je čak zabranjeno koristiti riječi kao što su „invazija“ ili „agresija“, već umjesto njih trebaju upotrebljavati izraze „specijalna vojna operacija“ ili „vojna intervencija“. Gledano sa SEO točke gledišta možemo reći da je na djelu i prvi informacijski rat „ključnim riječima“.

Dolazak ratnih influencera – heroji otpora vs teroristi-kriminalci

Dvije zaraćene strane u rusko-ukrajinskom sukobu pokazuju i suprotstavljen pristup društvenim medijima kada su u pitanju profili njihovih najistaknutijih lidera.

S jedne strane tu je staromodni Putin, „old school“ politički kadar koji preferira stadionske sletove, a ne tvitanje na mreži. Na svojem još uvijek otvorenom Twitter profilu naglo je prestao objavljivati. S druge strane je Volodimir Zelenski, pravi superstar društvenih mreža. Njegovo uključivanje putem videa u nedavni spektakl dodjele Grammyja, kada je održao agitacijski govor, pokazao je svu njegovu vještinu kao modernog političara koji je ujedno postao i influencer.

Društveni mediji još od arapskog proljeća mjesto su gdje politički aktivisti organiziraju i razmjenjuju informacije. No, Volodimir Zelenski prva je prava figura u politici koja je nadrasla ograničenja društvenih mreža postavši vlastiti fenomen. Za razliku od, primjerice, Donalda Trumpa koji je na Twitteru svima bio vic za ismijavanje, Zelenski je na social media platformama postao simbol moralnog otpora svojeg naroda i čvrste volje da se riskira život za pravedan cilj.

(Izvor: Reuters)

Njegovo inzistiranje da svoju svakodnevicu ratnog lidera podijeli s pratiteljima na svojim društvenim profilima i spremnost da do kraja bude uz svoj narod, pretvorila ga je u istinskog heroja i zvijezdu. Pomogla je dakako i njegova profesija glumca komičara, govorničko umijeće i odličan smisao za scenski nastup.

Zanimljivo je ovdje spomenuti još jednu bizarnu pojavu u sklopu ratovanja na društvenim mrežama, a to je neka vrsta „terorističkog“ influencera kakav je Ramzan Kadirov. Do prije nekoliko tjedana Instagram profil ovog čečenskog lidera brojio je tri milijuna sljedbenika. Na njemu se predstavljao kao „snagator Instagrama“ u skupim Prada čizmama. Na slikama se pojavljivao kako vježba, bere jabuke i općenito projicira sliku čečenskog zdravlja i tradicije. No iza njegove privlačne slike na Instagramu krije se čečenski despot, gerilac sumnjive prošlosti i politički satelit Vladimira Putina.

Na početku invazije na Ukrajinu navodno se pojavio 20-tak kilometara od Kijeva, a Putinu je preko društvenih mreža poručio: „Bit će brzo, efikasno, druže predsjedniče. Samo izdaj naredbu.“

Instagram je nakon ovog Kadirovljevog ispada po tko zna koji put zatvorio njegov profil, što na ovom mjestu možemo samo pozdraviti. Sloboda nečijeg (ratno-huškačkog) govora ne bi smjela ugrožavati slobode i prava drugih ljudi.

Rat na društvenim mrežama oslobodio je ono najbolje i najgore u ljudima. Jedni su se bratski povezali putem osjećaja solidarnosti i želje da se akcijom na društvenim mrežama pomogne izmještenima i prognanima. A u drugima je raspirio ratne strasti ili despotske tendencije.

Kako bilo, kad se jednom situacija smiri, a mir ponovno zavlada u Europi, možda će doći trenutak i da se bolje čuje poznate rečenica Kantovog kategoričkog imperativa:

"Djeluj tako da tretiraš ljude, kako sebe tako i druge, uvijek kao cilj, a nikad kao sredstvo!“

Linkovi za dodatno čitanje:
https://www.nytimes.com/2022/03/30/technology/ukraine-russia-facebook-instagram.html?smid=fb-nytimes&smtyp=cur&fbclid=IwAR3R5cVT0Sver2VLzs6-dpXsBGcpWKFiFUzIxWRuGC1tEVRT4hF3bFMC4zI
https://www.sciencenews.org/article/ukraine-russia-war-social-media-tiktok-telegram
https://theconversation.com/guns-tanks-and-twitter-how-russia-and-ukraine-are-using-social-media-as-the-war-drags-on-180131
https://www.socialmediatoday.com/news/how-social-platforms-are-responding-to-the-crisis-in-ukraine/619497/
https://balkans.aljazeera.net/teme/2022/3/5/blokada-drustvenih-mreza-cenzura-ili-borba-protiv-rata-u-ukrajini